Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) započeće uskoro projekat postavljanja video-nadzora u Podgorici, Baru, Budvi, Kotoru, Herceg Novom i Nikšiću, potvrđeno je „Danu” u tom vladinom resoru. Plan je da se kamerama pokriju kompletni pojedini djelovi gradova, čime se dovodi u pitanje očuvanje prava na privatnost građana. Zasad se ne zna koje će tačno površine biti snimane i u kojim djelovima grada.
Skupština je prošle nedjelje usvojila izmjene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
– Usvojene izmjene odnose se na to da ukoliko neki subjekt uvodi video-nadzor javnih površina mora da traži saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama i da se snimci video-nadzora javnih površina čuvaju šest mjeseci. Pravila vršenja video-nadzora i prijavljivanja zbirke ličnih podataka sprovode se kod Agencije. Takođe, izmjene se odnose i na to da nelegalno postavljena sredstva kojima se vrši video-nadzor nakon pravosnažnog rješenja Agencije uklanja subjekt koji upravlja javnom površinom. Ministarstvo unutrašnjih poslova, u skladu sa finansijskim mogućnostima, planira da u više gradova zajedno sa lokalnim samoupravama realizuje projekte video-nadzora – kazali su nam iz MUP-a.
U tom resoru smatraju da će realizacijom tih projekata doprinijeti boljoj borbi protiv organizovanog kriminala i očuvanju imovine, što je i svrha uvođenja video-nadzora.
– Ne planiramo snimanje kompletnih gradova, već djelova gradova za koje se procijeni kao opravdano uvođenje video-nadzora. Planirano je da se realizuju projekti u Podgorici, Baru, Budvi, Kotoru, Herceg Novom i Nikšiću - navode iz ministarstva.
Da se u ovaj projekat definitivno ulazi svjedoči i činjenica da je započeta procedura formiranja komisija, koje će činiti predstavnici lokalnih uprava i Ministarstva unutrašnjih poslova, koje će sagledati tehnička rješenja, pripremiti dokumentaciju i obezbijediti saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
– Naravno, za sve ovo su potrebna finansijska sredstva, koja će za jedan dio obezbjediti MUP, a za drugi lokalne uprave – saopšteno je „Danu” iz ministarstva.
U NVO sektoru juče uglavnom nijesu željeli da komentarišu projekat MUP-a, navodeći da će se tim pitanjem baviti narednih dana, pošto se dovodi u pitanje pravo na privatnost građana iako se radi o snimanju javnih površina.
Koordinator programa ljudskih prava u NVO Građanska alijansa Milan Radović podsjeća da Ustav Crne Gore u članu 40 definiše da svako ima pravo na poštovanje privatnog života. Takođe, kako pojašnjava, u članu 24 definisano je da se ograničenja ljudskih prava mogu ograničiti jedino zakonom u obimu koji dozvoljava Ustav, a ograničenja se ne mogu uvoditi u druge svrhe osim onih koja su propisana.
– Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti definisana su prava i obaveze onih koji vrše video-nadzor i omogućeno je vršenje video-nadzora javnih površina. Međutim, to podliježe strogim pravilima i može se uvoditi radi bezbjednosti lica i imovine, ali se ne smije ugroziti pravo na privatnost. Veoma je važno pitanje da se uredi ko će imati pravo nadzora nad tim sistemom i da se uspostavi jasan mehanizam kontrole. Takođe, građani moraju biti obaviješteni u pisanom obliku da je neki prostor pokriven video-nadzorom i zabranjen je pristup snimcima tog sistema preko interne kablovske televizije, javne kablovske televizije, interneta ili drugih sredstava za elektronske komunikacije kojima se takvi snimci mogu prenijeti, bilo u trenutku njihovog nastanka ili nakon toga – ukazuje Radović.
U Crnoj Gori je izražen problem nezakonitog snimanja. Najgora situacija je bila u Kotoru, gdje su bile postavljene kamere koje su snimale cijeli grad, a do dna-danas se ne zna ko ih je i zašto instalirao. Kontrolori Agencije su sredinom decembra prošle godine konstatovali da je na javnim površinama u opštini Kotor nezakonito postavljeno devet kamera od strane N.N. lica. Oni su otkrili da su i četiri privredna društva nezakonito snimala. Ekipa „Dana” je ranije u Podgorici na više lokacija snimila više kamera koje su okrenute prema trotoaru i koje nezakonito snimaju.
M.S.
Strazbur utvrdio ugrožavanje prava
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odlukom iz 2003. utvrdio je kršenje prava na privatnost građanina iz Londona kojeg su snimale kamere u gradu. Radi se o Džefriju Denis Peku, koji je 1995. bolovao od depresije i jedne noći se kretao Ulicom Brentvod Hig sa kuhinjskim nožem u ruci, nakon čega je pokušao samoubistvo sječenjem vena na zglobovima. On nije znao da ga snimaju kamere.
Kako se navodi u odluci suda, operater sistema za video-nadzor je odmah upozorio nadležne, koji su ga pronašli, pružili mu medicinsku pomoć i odveli ga u policijsku stanicu, gdje je bio zatvoren prema zakonu o mentalnom zdravlju iz 1983. Pregledao ga je ljekar, nakon čega je pušten kući bez podizanja optužbe. Brojni mediji su nakon toga objavili priče o uspjehu sistema za nadzor, pri čemu su svi objavili Pekovu fotografiju, čime mu je narušena privatnost. Osim na lokalnim medijima, njegova fotografija je prikazana i u seriji „Kriminal Bit“ britanske nacionalne televizije Bi-Bi-Si.
Obezbijediti pravni lijek
Milan Radović ističe da se građanima mora obezbijediti djelotvoran pravni lijek ako dođe do kršenja prava na privatnost.
– Posebno interesantan slučaj jeste Pek protiv Ujedinjenog Kraljevstva, gdje su video-snimci dospjeli u medije. Sud je utvrdio kršenje člana 8 (pravo na poštovanje prodičnog i privatnog života) i 13 ( pravo na djelotvorni pravni lijek) Evropske konvencije o ljudskim pravima. Zbog svega toga, nadležni moraju voditi računa da obezbijede sve garancije kako pravo na privatnost ne bi bilo ugroženo – kazao je Radović.